Dukat, koji potječe iz srednjovjekovne Italije, prvi put je kovan u Austriji početkom 16. stoljeća. Iako je izgubio status zakonskog sredstva plaćanja 1857. godine, i kovanice od 1 i 4 dukata korištene su kao komercijalne kovanice do 1915. godine, godine kada su kovani ovi prekrasni moderni reizdanja.
Iako je dizajn kovanice prvi put kovan 1872. godine, godina ugravirana na njezinoj poleđini podsjeća na to da su ekonomska ograničenja uzrokovana Prvim svjetskim ratom dovela do prestanka kovanja zlatnika, barem privremeno, 1915. godine. Ova godina bila je i godina prije smrti cara Franje Josipa, koji je vladao Austro-Ugarskom 68 godina, jedna od najdužih vladavina monarha u modernoj povijesti. Njegov profil krasi prekrasnu prednju stranu kovanice.
Ponovna izdanja dukata dostupna su u apoenima od 1 ili 4 dukata.
Münze Österreich , ili Austrijska kovnica novca, jedna je od vodećih svjetskih kovnica novca. Kuje sav austrijski optjecajni novac, kao i prestižne kolekcionarske kovanice i medalje.
Tijekom postojanja kovnice, korišten je širok raspon metoda kovanja. Na primjer, do 16. stoljeća za kovanje se koristio čekić, a zatim cilindrična, kolijevkasta i vijčana preša. Od 1830. do danas za kovanje se koristi prstenasta preša, koja trenutno može kovati do 750 kovanica u minuti .
Tijekom godina, u Austriji je osnovano nekoliko drugih kovnica novca - na primjer u Grazu, Kremsu, Salzburgu i Innsbrucku. Godine 1918., kada je Austrijska Republika počela dobivati oblik, Bečka kovnica novca postala je glavna kovnica za Austriju. Status koji ima i danas.
Kovanice iz ove kovnice traže investitori i kolekcionari diljem svijeta. Jedan od međunarodno najpriznatijih novčića austrijske kovnice je Taler Marije Terezije. Nastao je 1780. godine, kada je carica umrla. Trenutno je najpoznatiji srebrni novčić na svijetu, a ujedno i novčić s najvećim brojem kovanih komada. Još jedan poznati novčić je investicijski zlatni novčić pod nazivom Bečki filharmoničar .
Između ostalog, Münze Österreich isporučuje i investicijske zlatne poluge, koje za nju proizvodi rafinerija Argor-Heraeus SA, u kojoj također posjeduje četvrtinu dionica.
